Vojnu neutralnost Crne Gore podržava 51 odsto crnogorskih građana, dok 32 odsto njih vjeruju da država treba da postane dio nekog vojnog bloka, pokazalo je istraživanje koje je za potrebe Vlade sprovela agencija IPSOS. To istraživanje je sprovedeno u prvoj sedmici novembra prošle godine na uzorku od 1.032 ispitanika u 17 crnogorskih opština.
Vlada je tu anketu, prema kojoj svaki drugi crnogorski građanin smatra da je moguće da Crna Gora ostane vojno neutralna država, proglasila za interni dokument i onemogućila njeno objavljivanje, pa nije objavljeno ni na vladinom sajtu, ni u sklopu internet prezentacije IPSOS-a.
„Dan” ekskluzivno objavljuje djelove tog istraživanja koji se odnose na pitanje mogućnosti da Crna Gora bude neutralna država, kao i kako se ideja neutralnosti održava na tempo evropskih integracija.
–Čak i kada ispitanike izložimo hipotetičkom izazovu i pritisku međunarodne zajednice kroz gubitak podrške Amerike i zemalja članica Evropske unije, od tih 51 odsto građana koji vjeruju u vojnu neutralnost većina ostaje pri odluci o vojnoj neutralnosti (40 odsto od ukupne populacije ostaje za neutralnost, a svega osam odsto mijenja svoj stav u korist učlanjenja u NATO) – predočeno je u istraživanju koje je Komunikacionom timu vladinog Savjeta za članstvo u zapadnoj vojnoj alijansi u novembru prošle godine dostavila agencija IPSOS.
Iz ankete jasno proizilazi da podrška ideji vojne neutralnosti raste, a ideja svrstavanja države u neki od vojnih blokova gubi podršku. IPSOS je u anekti naveo da je u martu 2014.godine, kada su takođe radili istraživanje, opciju neutralnosti Crne Gore podržavalo 50 odsto građana, a u novembru iste godine 51 odsto. U martu 2014.godine 36 odsto građana je vjerovalo da država mora biti dio nekog vojnog bloka, a u novembru te godine svega 32 odsto.
Kako je to istraživanje pravljeno i za potrebe analize vladine politike u oblasti NATO integracija, anketari iz IPSOS-a su dodali i komentar koji se tiče ideje da Crna Gora bude neutralna država.
–Ideja vojne neutralnosti je potencijalno opasna tema, koja može značajno oslabiti spremnost građana Crne Gore da podrže NATO integracije. Ne vezuje se za bezbjednost i koncept odbrane i bezbjednosti, već za suverenitet i nezavisno donošenje odluka, što ovu temu smješta u potpuno drugi kontekst. Ovu temu ne treba posebno potencirati, ali joj se moraju suprotstaviti argumenti koji govore o izboru između NATO-a i vojne neutralnosti kao o izboru između koncepta odbrane i bezbjednosti koji je prihvatila većina zemalja Evropske unije ili ostajanja Crne Gore van okvira najvažnijih inostranih partnera – navedeno je u istraživanju koje je IPSOS dostavio Vladi Crne Gore.
Protiv NATO integracija na državnom nivou je 57 odsto građana, a tu integraciju podržava 35 odsto ispitanika.
Prema istraživanju IPSOS-a, diskusija u fokus grupama je pokazala da kod određenog dijela građana postoji nada u mogućnost održavanja neutralnosti, posebno kod onih koji su nezadovoljni zaoštravanjem odnosa prema Rusiji.
–U toj nadi ih održava i idealizovana slika Srbije kao zemlje koja „uspješno balansira između Zapada i Istoka“. Ostali su, ipak, posebno oni mlađi, svjesni realnosti i stoga ocjenjuju da Crna Gora kao mala zemlja ne može sebi da priušti neutralni stav. Vjeruje se da je posebno u vremenima oštre podjele kao što je trenutno slučaj potrebno „prikloniti se nekom većem i snažnijem“. A za većinu je to, i pored emocije ka Rusiji, ipak Zapad – navodi se u istraživanju koje je u novembru prošle godine predočeno premijeru Milu Đukanoviću, koji je i predsjedavajući Savjetu za članstvo u NATO-u.
Anketari IPSOS-a su dalje naveli da građani Evropsku uniju (EU) doživljavaju kao racionalan izbor (onaj koji donosi najviše koristi), a odnos sa Rusijom vide kao „emotivnu, istorijsku i bratsku vezu“, pa pojedini ispitanici veoma negativno ocjenjuju uvođenje sankcija Rusiji.
–Dodatni razlog za nezadovoljstvo ovakvim potezom jeste značajno prisustvo ruskih investicija u Crnoj Gori i ocjena građana da su se negativne posledice sankcija mogle osjetiti već ove ljetnje sezone kroz smanjenje broja ruskih turista – konstatovano je u istraživanju agencije IPSOS koje je naručila Vlada. M.V.
Alijansa preskupa i preagresivna
U anketi IPSOS-a zanimljiv je i podatak da je snažan argumet za one koje se zalažu za to da Crne Gora ostane van okvira NATO-a to što je 79 odsto građana Crne Gore saglasno sa tvrdnjom da je ulazak u NATO u finansijskom smislu preveliki trošak za Crnu Goru.
–Važna argumentacija protivnika pridruživanju Crne Gore NATO-u može biti i tvrdnja da će Crna Gora morati da učestvuje u ratovima koji nemaju veze sa njenim interesima, a sa tom tvrdnjom se slaže 77 odsto građana Crne Gore – navodi se u istraživanju.
Većina protiv miješanja u ukrajinski sukob
Po istraživanju agencije IPSOS, građani Crne Gore imaju različito mišljenje o krizi koja potresa Ukrajinu.
–Dok jedna trećina tvrdi da ukrajinska kriza pokazuje da Crna Gora mora zauzeti jasnu stranu u globalnoj raspodjeli moći, drugi smatraju suprotno. Tačnije, 17 odsto smatra da Crne Gora ide ka Evropskoj uniji i da je zbog toga bilo potpuno logično da osudi ponašanje Rusije u vezi sa Krimom i ukrajinskom krizom. Međutim, isti procenat (17 odsto) smatra da je Crna Gora trebala da potvrdi prijateljstvo sa Rusijom i da otvoreno podrži rusku politiku prema Krimu i Ukrajini, a čak 62 odsto vjeruje da je Crna Gora trebala da vodi računa o sopstvenim interesima i da ostane neutralna u odnosu na krizu u Ukrajini – piše u istraživanju.
Ipak, kako se dalje navodi, ukoliko bi okolnosti bile takve da je nužno da se Crna Gora opredijeli i otvoreno podrži nečiju stranu, od tih 62 odsto ukupne populacije koja smatra da je Crna Gora trebalo da ostane neutralna prema krizi u Ukrajini veći dio bi volio da Crna Gora otvoreno stane na stranu politike i interesa Evropske unije.
–Otvoreno stajanje na stranu politike interesa Rusije odabrao bi nešto manji procenat (32 odsto od svih koji preferiraju neutralnost, ili 20 odsto ukupne populacije) – predočeno je u istraživanju agencije IPSOS.
Neutralna država povoljna za EU integracije
Prema istraživanju agencije IPSOS, svaki deseti građanin Crne Gore nema jasan stav o tome kako bi se vojna neutralnost Crne Gore odrazila na evropske integracije, a gotovo svaki osmi smatra da vojna neutralnost Crne Gore ne bi imala nikakav uticaj na integracije.
–Čak svaki peti građanin Crne Gore smatra da bi vojna neutralnost imala pozitivan uticaj na evropske integracije Crne Gore. Ukupno 56 odsto vjeruje da bi se neutralnost odrazila na EU integracije: 16 odsto da bi onemogućila EU integracije, a 40 odsto da bi EU integracije bile usporene – navodi se u anketi.